Istorijat
| U v o d |
| Svjesni smo da znanstveno utemeljen pristup nekom istorijskom pitanju, a tako i prošlost Vrbovca iziskuje sveobuhvatno i temeljito istraživanje literature i arheološke građe, a i arheoloških iskopavanja na mogućim lokalitetima. Mi ćemo se svakako truditi da dođemo do svih dosada iznesenih tvrdnji i pretpostavki o prvom postojanju života na ovom prostoru, naročito ono što se odnosi na Vrbovac, a svaki Vaš novi podatak, nadopuna postojećih ili argumentirano viđenje ove problematike svakako će naći svoje mjesto na ovim stranicama. |
| P r v i s p o m e n i |
| Svakako ste imali priliku saznati za arheološka istraživanja na Kadru ili Lipi (lokalitet „Pivnica“), ali jeste li čuli za postojanje naseljenog mjesta na prostoru današnjeg Vrbovca u rimsko doba. Gdje se to mjesto nalazilo, koje je veličine i značaja bilo nije nam poznato, ali je izvjesno da se nalazilo na trasi tadašnjeg puta od Kamena (ispod sadašnjeg Klakara). Pretpostavlja se da je na tom mjestu bio izgrađen čak i most preko Save. Put je vodio preko Vučjaka do rijeke Bosne, a na trasi se još nalazio i lokalitet „Kaldrma“ u Drenovcu gdje je vađen kamen u to vrijeme vrlo tražen materijal. Postavlja se pitanje da li je „mađarsko groblje“ (tako ga zovu u selu) stvarno mađarsko ili možda ima veze se boravkom Rimljana na ovom prostoru.“Mađarsko groblje“ se nalazi iza kuće Kovačević Marka – Rođe, a ostaci nadgrobnih spomenika se mogu i danas vidjeti ispod šume u bašči.
Vrbovac se pominje i kao moguće mjesto gdje se nalazio franjevački samostan „Vrbica“ jedan od najstarijih katoličkih samostana u Bosni. Kada su po odobrenju pape Nikole IV 1292.godine franjevci stigli u Bosnu, smjestili su se u rudarsko – trgovačko mjesto Srebrenicu tada naseljeno mnogim Dubrovčanima i Sasima. Njihova pripadnost katoličkoj vjeri omogućilo je franjevcima obavljanje prvih vjerskih obreda. U prvom daljem nastupanju iz Srebrenice franjevci su uspostavili novih četiri – pet samostana, a među njima i samostan „Vrbicu“. O stvarnom postojanju samostana svjedoči popis samostana vikarije bosanske iz 1378.g. koji je sačinio vikar fra Bartol Pizantski. Pretpostavlja se da se samostan nalazio u okolini lokaliteta „Bara“ sada nedaleko iza kuće Kovačević Ilije (babe Marice). Postojanje samostana u Vrbovcu dokazuje i karta „Bosanske vikarije iz 1375.godine“ (u prilogu foto preslika) Stariji ljudi pamte da je na Ninošu, obroncima prema Vrbovcu, postojao kamen sa metalnom alkom za vezanje brodova, a što je svojevrsni pokazatelj postojanja Panonskog mora i položaja obronaka Vučjaka u tom vremenu. Više je varijanti kako, kada i kamo je završila alka. |
| H o d v i j e k o v a | |||
| Vrbovac je, kao i okolna mjesta, često mijenjao strukturu stanovništva. Ponekad se dešavalo da se iz straha od ratnih sukoba ili kao posljedica rata kompletno preseli u druge krajeve. Geografski i strateški položaj, kao i česta pomjeranja granica u mnogome su uticala na stradanja i migracije mještana Vrbovca. Padom Bosne 1463.godine, naši krajevi se za kratko nalaze pod turskom vlašću, a uticaj Ugarske proteže sve do 1512.godine kada ovi krajevi gotovo opuste. Većina stanovništva se preseljava u Slavoniju,Srem i Bačku. Godine 1697. austrijski princ Eugen Savojski prodire dolinom rijeke Bosne do Sarajeva i zapalio ga. Prilikom njegovog povlačenja iz Bosne, bojeći se turske odmazde, sa njim se povlači i veliki dio hrvatskog puka. Velikog traga na migracije imali su austrijsko-turski ratovi krajem XVII i početkom XVIII vijeka i tek poslije Požarevačkog (1718.g.) i Beogradskog mira (1739.g.) situacija se malo smiruje. Značajnije naseljavanje uslijedilo je neposredno prije, a naročito poslije Berlinskog kongresa (1878.g.). Dolazak austro-ugarske vlasti u Bosnu imao je uticaj da se osipanje ovdašnjeg stanovništva smanji ili da se čak i omogući povratak. Postignut je veliki napredak u uređenju infrastrukture i organizaciji života. Za bolje razumijevanje tadašnje situacije u Vrbovcu pogledajte izvod katastarske karte iz 1881.godine. | |||
| Popis familija i broj članova obitelji iz 1768.godine | |||
| 1.selo KACEVIĆ | glavar familije | odraslih | djeca |
| Nikola Samarčić | 7 | 1 | |
| Mirko Jurkić | 4 | 4 | |
| Marko Lubinić | 3 | 3 | |
| Josip Martinović | 10 | 10 | |
| Marko Ivaljić | 5 | 0 | |
| Franjo Mršić | 13 | 1 | |
| Grgo Matušić | 4 | 3 | |
| Petar Lovrinović | 6 | 3 | |
| Petar Iveljić | 8 | 4 | |
| Ivan Buljanović | 10 | 10 | |
| Anto Buljanović | 2 | 2 | |
| Bariša Ćorić | 13 | 9 | |
| Živko Podrugović | 5 | 2 | |
| Grgo Ekmečić | 4 | 3 | |
| Luka Ekmečić | 5 | 2 | |
| Blaž Ekmečić | 3 | 4 | |
| U k u p n o | 102 | 63 | |
| 1.selo VRBOVAC | glavar familije | odraslih | djece |
| Nikola Mihaljević | 4 | 0 | |
| Ilija Mihaljević | 7 | 3 | |
| Martin Mihaljević | 6 | 2 | |
| Josip Krajinović | 5 | 1 | |
| Josip Mršić | 6 | 2 | |
| Ivan Kljajić | 4 | 5 | |
| Petar Kljajić | 3 | 3 | |
| Andrija Kovačić | 2 | 2 | |
| Anto Cvitković | 4 | 2 | |
| Jakov Eblešinović | 5 | 5 | |
| Bernard Cvitković | 3 | 5 | |
| Nikola Cvitković | 8 | 7 | |
| Marko Cvitković | 6 | 1 | |
| Nikola Šiljić | 3 | 0 | |
| Marijan Miljković | 4 | 2 | |
| Pavo Matić | 2 | 2 | |
| Josip Andrijanić | 6 | 3 | |
| Luka Perišić | 5 | 2 | |
| U k u p n o | 83 | 47 | |
| Stanje duša apostolskog vikarijata u Bosni Srebrenoj iz 1813.godine | |||
| Župa PODVUČJAK | |||
| kuća | odraslih | djece | |
| Kacojević i Duge Njive | 23 | 117 | 91 |
| Vrbovac i Novi Grad | 19 | 73 | 70 |
| Da bi se lakše shvatili gornji popisi treba znati da se pod pojmom „Kacojević“ ne krije današnje značenje. Sa tačnošću ne možemo utvrditi koju teritoriju je obuhvatao, a postoje pretpostavke da je isti kroz duži vremenski period imao različita značenja kao i većina pomenutih naselja. Granice između naselja su često mijenjane i pojedini zaseoci ili čak i manja mjesta čas su pripadali jednom,a čas drugom naselju. Bilo je slučajeva da su neki pojmovi korišteni za grupu kuća ili zaseok u drugom vremenu poprimali značenje većeg naselja, a i obratno. | |||
| Švabe u Vrbovcu | |||
| Austro-ugarske vlasti su vršile plansko preseljavanje stanovništva iz jednog dijela carstva u drugi u cilju razvoja agrara i radi ispitivanja odnosa. Još i danas postoje naselja čeških, talijanskih, rusinskih i drugih doseljenika. Tako su na prostoru današnjeg Gornjeg Svilaja (Kadar) i Vrbovca postojale dvije naseobine njemačkog stanovništva, a u narodu je prevladao izraz „Švabe“. Švabe su bile vrlo radišni i dobro organizirani ljudi. Imali su zavidnu infrastrukturu, sve objekte potrebne za jedno naselje, razvijenu uslužno-zanatsku djelatnost i visok nivo gospodarenja svim mjesnim resursima. Prisni odnosi, nekad čak i vrlo prijateljski odnosi sa domicilnim stanovništvom razvili su svojevrsnu simbiozu. Švabe su pružale mnoge zanatske usluge i stručnu pomoć u obradi zemljišta, a naši ljudi su često vršili ispomoć obavljajući različite poslove, najčešće fizičke. Neki su silazili u selo otvarali zanatske radnje i često kupovali zemlju. Početkom II svjetskog rata, priča se, po Hitlerovom dekretu većina je vraćena u Njemačku. Dugo poslije rata moglo se prepoznati gdje su bila njihova imanja, čak i danas ima raznog voća zaraslog u međe. Veliki dio njihovog obradivog zemljišta dat je na upotrebu „Natronki“ Maglaj, koje ista 1968.godine pošumljava borom i jelom. | |||
| Karte | |||
| - Verbovac 1881. | |||
| - Bosna u tursko doba | |||
| - Topografska karta | |||
| - Srednjovjekovna Bosna | |||
| - Lokaliteti | |||
| - Selišća | |||
| - Turistička karta | |||
| - Bosanska Vikarija 1375. | |||
| - Njemački doseljenici | |||
